Zenica
Zenica je grad u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna. Na Bilimišću su pronađeni tragovi antičkog naselja. U Putovićima i Tišini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.
Historija o srednjovjekovnoj Zenici 13. i 14. vijeka vrlo je nedostatna. U razdoblju srednjeg vijeka, tačnije 1370. godine, spominje se naselje Klopče, kao i porodica toga imena, 8. januara 1404. godine bosanski did iz Janjića šalje depešu dubrovačkom knezu Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće otkopana je crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv.Marije, koju je gradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca.
Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjića i hiže dida bosanskih krstjana (u historiografiji nazivanih bogumilima, bosanskim hereticima itd.), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vjeku. I imenom (Bistua Nuova, Bilino polje, Brod) te Zenica od 20. marta 1436. godine ovaj grad je vezan za centralni dio države i rijeke Bosne.
U vrijeme vladavine Osmanlija (1463-1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. godine) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova poznata kao Čaršijska džamija, Osman-Ćelebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737.), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima.
Poslije razaranja i egzodusa provalom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije, te se u administrativnom, urbanom, poslovnom i topografskom smislu izdvaja zenička čaršija sa prepoznatljivim obilježjima.
U Austrougarsko doba grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.), Rudnik uglja (1880.), Fabrika papira (1885.), Željezara (1892.), Kazneni zavod (1886.), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.
Početkom 20. vijeka, desio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva Rođenja Svete Bogorodice sagrađena je 1885. godine, dvije katoličke crkve 1910. godine, sinagoga 1903. godine), gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovoda, modernih puteva itd.
U periodu između 1941. i 1945. godine, evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem čuvene Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942. godine) da sačuvaju koordinate poštovanja i uvažavanja, ali i zaštite golog života, kroz formiranje svog autentičnog znaka, muslimanske milicije u Šerićima, Doglodima, Babinu, ali i kroz partizanske odrede što je davalo i imalo određenu zahtjevnost i težinu. To je bila dimenzija zeničkog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti žrtava, što je konstanta i činjenica prvorazrednog značaja i vrijednosti.
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zenica imala je 145.517 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju.
Prema istom popisu sam grad Zenica imao je 96.027 stanovnika, od čega:
Bošnjaka - 45%,
Srba - 19%,
Hrvata - 17%,
Jugoslavena - 15%, i
ostalih - 4%.
Pozivni telefonski broj Zenice je 32 uz 387 za BiH
Poštanski broj Zenice je 72,000
Zenica 2
Zenica je grad smješten u kotlini rijeke Bosne na nadmorskoj visini 316 metara. Privredni je centar Bosne i Hercegovine. Zenica je udaljena od Sarajeva 70 kilometara.
Zenica je grad umjerenih i ugodnih proporcija, ni previše velik da zaguši bliskost među ljudima, ni odveć malen da umanji mogućnost izbora. Zapljuskivana vodama svojih triju rijeka, Zenica pruža ugodu bivstvovanja i kad drugdje upeče nesnosna vrućina, udari vjetar ili bujice počnu plaviti i nositi sve pred sobom. Zenica je i grad sigurnosti. U zeničku su se sigurnost sklanjali od ratova, ovdje su mnogi nevoljnici nalazili utočište i počinjali novi život. Grad je u teškim vremenima pokazao i ljudskost i uljuđenost. U strukturi zeničkog stanovništva registrovani su pripadnci različitih naroda kultura vjera i običaja povezanim dubokim tradicijama skladnog života.
Zenica je poznat industrijski centar. U dosadašnjoj politici razvoja dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i rudarstvo). Premda Zenica u periodu agresije na BiH (1992-1995) nije pretrpjela ratna razaranja u onoj mjeri kao neka druga mjesta u Bosni i Hercegovini ipak se mora konstatovati da je rat ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.
Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja kvalitetnog krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i povrća. Izvan Zenice cijenjen je i tražen poznati ovčiji sir.
U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna škola, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.
Zenica je univerzitetski grad. U Zenici djeluje nekoliko fakulteta: mašinski, metalurški, pedagoški, pravni, ekonomski, zdravstveni i islamski pedagoški fakultet.
Zenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okolinu. Poslje agresije na BiH, glavni krivac za teško ekološko stanje u Zenici, Željezara, je bila onesposobljena. Međutim prije nekoliko godina je djelimično počela sa radom, te je iz tih i drugih razloga u Zenici osnovana nestranačka, građanska organizacija “Eko pokret”, a kasnje i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici. Izviđačka organizacija u Zenici obilježila je 2007. godine svoju 55. godišnjicu kontinuiranog postojanja. Od osnutka do danas kroz zeničku izviđačku organizaciju prošlo je oko 100 hiljada mladih ljudi različitih opredijeljenja.
Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj sporta i masovne fizičke kulture. Zenički sportisti i sportski radnici ostvarili su niz zapaženih rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na međunarodnoj sportskoj sceni.
Nogometni klub “Čelik” dvostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, “Čelik” je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa.
Značajne rezultate ostvarili su i ragbisti “Čelika”, koji su bili osmostruki prvaci bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a “Čelik” je i dvostruki prvak BiH.
U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposlen veliki broj profesionalaca i amaterskih radnika u sportu.
Sportski klubovi u Zenici su:
Aeroklub “Zenica”
Radio-amaterski klub “Zenica”
Atletski klub “Zenica”
Biciklistički klub “Zenica-Metalno”
Bokserski klub “Čelik”
Judo klub “Policajac”
Karate klubovi “Hasen-do” i “Zenica-Mladost”
Klub borilačkih vještina “Isak”
Klub ekstremnih sportova “Scorpio”
Košarkaški klubovi “Čelik” (žene), “Zenica-Čelik” i “Željezara-Zenica” (žene)
Nogometni klubovi “Borac” (Tetovo), “Iris” (žene), “Čelik”, “Nemila”, “Zenica 97″, “Zlatni ljiljan” i “Željezničar”
Odbojkaški klubovi “Zenica” i “Ruki”
Plivački klub “Željezara”
Plesni klub “Latino”
Rafting klubovi “Žara” i “Bosna”
Ragbi klubovi “Čelik”, “Rudar” i “Zenica 72″
Rukometni klub “Čelik”
Smučarski klub “Zenica”
Stonoteniski klubovi “Mladost” i “Željezara”
Streljački klub “Zenica”
Šahovski klubovi “Čelik” i “Preporod”
Teniski klub “Čelik”
Taekwondo klub “Zenica”
Udruženje građana sportskih ribolovaca “Bistro”
Spomenimo na kraju i poznati Zeničane:
Semir Osmanagić, arheolog
Džemaludin Alić, pisac
Danis Tanović, filmski režiser, dobitnik Oskara
Haris Burina, filmski i pozorišni glumac
Radovan Marušić, pozorišni scenograf i književnik
Tarik Filipović, glumac i TV voditelj
Jasna Ornela Bery, filmska glumica
Snežana Marković, glumica
Jasmin Dizdar, filmski režiser
Siniša Zorić, filmski i pozorišni glumac
Ljubomir Perčinlić, slikar
Rizah Kulenović slikar
Zoran Džapo, slikar
Tomislav Perazić, slikar
Miroslav Župančić, kipar
Hasan Begičević, slikar
Emir Mutapčić, košarkaš i košarkaški trener
Dževad Alihodžić, košarkaš
Teoman Alibegović, košarkaš
Alojz Renić, nogometaš i nogometni trener
Elvir Bolić, nogometaš
Mladen Krstajić, nogometaš
Sandro Bloudek, nogometaš
Otto Lang, skijaš I filmski producent
Zoran Janković, vaterpolista, zlatna Olimpijska medalja 1968. Meksiko
Mirjana Horvat, strijelac,
Srećko Pejović, strijelac, svjetski rekorder
Mervana Jugić, teniserka
Elvir Krehmić, skakač uvis
Šejla Kurtagić, strijelac
Arnel Kalušić, karatista
Spomenimo i nekoliko gradova partnera Zenice:
Gelsenkirchen, Njemačka
Istanbul, Turska
Lulea, Švedska
Zalaegerszeg, Mađarska
| « Blagaj – Mart 07. 2009 | Jablanica – Mart 21. 2009 » |
