Posušje
Posušje je grad i središte istoimene općine u Zapadnohercegovačkom kantonu u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Grad leži na 675 metara nadmorske visine. Posuški kraj obuhvata četiri stepeničasto poredane krške zaravni (Posuško i Virsko polje, Tribistovo, Rakitno te planinsko područje oko Blidinjeg jezera) i nalazi se na raskrižju putova: Mostar – Imotski – Split, Mostar – Tomislavgrad – Livno te Ploče – Ljubuški – Grude – Rama – Gornji Vakuf – Travnik (Put u izgradnji).
Očito je da korijen imena Posušja označuje sušni kraj, što je i bilo temeljno obilježje ovog kraja kroz vijekove.
Iz razdoblja mlađeg kamenog doba na prostoru općine Posušje postoje ostaci čovjeka, koji potiču sa lokaliteta Vukove njive, Iličinova lazina, Prataruše i Žukovička pećina u Viru. U mlađem neolitiku na ovim je prostorima dominirala hvarsko-lisičićka kultura, a u bakrenom dobu u Hercegovini je prevladavala tzv. “vrpčasta keramika” u sklopu “Posuške kulture”.
U bronzano je doba, može se slobodno reći, bujao život na prostoru općine Posušje.
Željezno doba je vrijeme formiranja Ilirskih plemenskih zajednica, njihovih doticaja putem trgovine sa Italskim poluotokom, Grcima, i brojnim i krvavim ratovima sa Rimljanima. Prostor općine Posušje zasigurno je pripadao ilirskom plemenu Delmati. Delmati su bili izrazito stočarski i ratnički narod, čvrst kao kamen na kojem su živjeli, u nizu ratova tokom II i I stoljeća p.n.e., pružali su otpor velikoj Rimskoj državi. Toliko su Delmati zadivili svoje protivnike Rimljane da su kasnije čitavu pokrajinu, mnogo veću od Delmatske zemlje, nazvali Dalmacijom.
U vrijeme Rima na prostoru čitave općine Posušje postoje naselja, utvrde i grobišta. Od naselja je, po svemu sudeći bio najvažniji Gradac, gdje su postojale dvije utvrde i naselje, te poznata kasnoantička kršćanska bazilika, dok je na prostoru Čitluka, u Dočićima, postojala rimska Vila Rustika. Na prostoru Čitluka, u blizini Orlovog kuka, također se nalazila rimska utvrda kao i u Plišivici na Vinjanima, dok je u Viru takva utvrda bila na lokalitetu Gradina iznad Glavice. U Tribistovu su se nalazile dvije rimske utvrde kao i u Sutini u Rakitnu, dok je u Petrovićima postojala utvrda i bazilika.
U 7. vijeku su se na historijskoj pozornici pojavili Slaveni, koji na jugu osnivaju svoje prve kneževine, a zatim u vrijeme Tomislava i kraljevinu Hrvatsku. U kasnijim razdobljima Posušje je uglavnom pripadalo velikaškoj obitelji Nelipića iz Sinja. Tako se i ime Posušje u pisanim dokumentima prvi put spominje 1378. godine u opisu sabora koji je sazvala Margareta, udovica plemića Ivana Nelipića. Drugi put se Posušje spominje 1403. godine u jednom dokumentu vezanom za trgovačke odnose Dubrovčana i Bosne. Značajan je treći spomen Posušja iz 1408. godine u jednoj povelji bosanskog kralja Ostoje gdje se Posušje naziva Župom. Tom prilikom kralj je Ostoja Posušje darovao plemićkoj obitelji Radivojevićima.
Posuški kraj je postao graničnim područjem između Osmanskog carstva i Venecije, i kao takav je zadobivao velike rane.
1878. godine Austrougarska je uspostavila najprije protektorat, a zatim je 1908. izvršila i aneksiju Bosne i Hercegovine. Austrougarska vlast je radila na poboljšanju privrednih prilika u zemlji isto kao i na razvoju školstva.
1918. godine ovaj kraj je bio dio Kraljevine SHS, a kasnije Jugoslavije. 1939. godine sporazumom Cvetković-Maček stvorena je Banovina Hrvatska u koju je ušao i posuški kraj. Za vrijeme NDH 1941- 1945., područje današnje općine Posušje podijeljeno je između dviju velikih župa; Velika župa Hum i Velika župa Lašva-Pliva.
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Posušje imala je 17.134 stanovnika, raspoređenih u 19 naselja.
Prema istom popisu sam grad Posušje je imao 3.913 stanovnika, od čega
Hrvata - 98%,
Jugoslavena – 1%, i
ostalih - 1%.
Pozivni telefonski broj Posušja je 39 uz 387 za BiH.
Poštanski broj Posušja je 88.240
Posušje 2
Na području Posušja nalazi se dosta kulturno-historijskih spomenika, među kojima se ističu stare gradine iz neolita i ilirskog doba, Rimska utvrda u Gracu, ostatci rimskih cesta, preko 20 latinskih natpisa na kamenu, Ranokršćanska bazilika iz IV stoljeća, otkrivena i konzervirana 1971. – ‘76., i skoro u svakom selu po najmanje jedna nekropola sa stećcima kao srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. U Rastovači kraj Posušja rođen je fra Grgo Martić, poznati franjevac i glasoviti pjesnik. U posuškom kraju svjetlo dana ugledao je i fra Petar Bakula, neumorni graditelj, pisac i znanstvenik.
Posušje ima i svoje prirodne ljepote, kao što su: visoka planinska ljepotica Čvrsnica sa 2.228 m n. v. s njezinim impresivnim obroncima te Blidinje jezero, Masna Luka s više bistrih planinskih izvora i prekrasnom jelovom i borovom šumom, akumulacija Tribistovo, Brina – zanimljiv krški te donedavno čovjeku nepristupačan kanjon Ričine – i izvor Žukovice u Zagorju. Blidinje jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Smješteno je na 1185 metara nadmorske visine. Jezero je površine oko 6 km² - dugačko oko 2,5 km, široko oko 2,1 km, a maksimalna dubina jezera, tek na pojedinim mjestima, je oko 3 metra. Inače, jezero je jako plitko, prosječna dubina mu je oko pola metra. Zimi se jezero smzne, a led mu je često debeo do 80 cm. Voda u jezero dolazi (prvenstveno) s okolnih planina, Vrana i Čvrsnice, otapanjem snijega. Ljeti velik dio vode iz Blidinja nestaje u ponorima, zbog čega znatno opadne razina jezera. Područje Blidinja jedinstvena je prirodna pojava, koja sadrži endemske vrste biljnog i životinjsk
og svijeta, mnogo izvora čiste, pitke vode, arheološka nalazišta. Jezero se nalazi na područiju općina Posušje i Tomislavgrad.
Zbog svojih povoljnih geomorfoloških osobina i prekrasnih krajolika, dana 30. marta 1995. godine to je područje proglašeno parkom prirode. U jezeru se nalaze brojne porodice klena, oštrulje, podbile i kalifornijske pastrmke.
Pored toga ovaj se kraj nalazi u zaleđu Jadranskog mora i ima tipično planinsko područje oko Blidinjeg jezera s fascinirajućim planinskim obroncima te bogatim lovištem. Stoga je za nadati se da će Posušje u bliskoj budućnosti biti upisano u turističke prospekte.
Klima u Posušju je specifična rasporedom dijelova općine. Dok je u samom Posušju i Vir-u na jugu submediteranska klima (s utjecajem kontinentalne), u sjevernom dijelu općine, u područjima Rakitna, Tribistova, te Blidinja preovladava kontinentalna i planinska klima tako da se može sa sigurnošću reći da se Posušje nalazi na prirodnoj granici između submediteranske i kontinentalne klime.
Posuško polje se nalazi na nadmorskoj visini od oko 610 m, Virsko polje na oko 520 m, Rakitno na oko 900 m, te područje Blidinje jezera na oko 1185 m i više.
Do četrdesetih godina prošlog stoljeća Posušje je bilo zaostalo sa svega 6 četverorazrednih osnovnih škola, sa desetak učitelja i ukupno 25 uposlenih. Pedesetih godina pristupilo se intenzivnoj gradnji škola tako da je gotovo 100% djece obuhvaćeno osnovnim obrazovanjem. To je omogućilo otvaranje gimnazije koja je kasnije zamijenjena strukovnim usmjerenjima. Otvarane su i radne organizacije, primjerice: Polivinil Ukraskamen, Rudnici boksita i Tvornica kružnih pila.
U Posušju djeluju i dvije radio postaje. Radio Posušje - počelo sa radom 1984. godine i RadioPlus osnovan polovicom 2007. godine.
U Posušju postoje dva sportska kluba NK Posušje i KK Posušje. NK Posušje igra na stadionu Mokri dolac kapaciteta 5500 sjedećih mjesta dok košarkaši nastupaju u novosagrađenoj dvorani kapaciteta 1000 mjesta. Pored njih u Posušju još djeluju taekwondo klub, teniski klub, karataški, rukometni, kuglački i dva boćarska kluba. Navijači posuških klubova su Poskoci koji su dobili ime po najvećoj i najopasnijoj zmiji otrovnici u Europi, a uvelike obitava na području Zapadne Hercegovine. U Posušju je također 2006. osnovan i golf klub “Posušje”.
Spomenimo na kraju poznate osobe Posušja:
Fra Grgo Martić, pisac
fra Petar Bakula, graditelj, pisac i znanstvenik
Jure Protrka, glumac
Ante Ramljak, pisac
Čedomil Čekada, pisac
Šimun Čuturić, pisac
Stjepan Tokić, pisac
Ferdo Kovač, kipar, slikar i pjesnik.
| « Široki Brijeg – Januar 24. 2009 | Sanski Most – Februar 14. 2009 » |
