Jablanica
Jablanica je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Hercegovini. Grad Jablanica leži na smaragdno-zelenoj rijeci Neretvi.
Najstarije iskopine govore da je ovo područje naseljeno još u metalnom dobu, mada je pravi procvat doživjelo u doba Rimljana i u srednjem vijeku o čemu govori 42 lokaliteta sa 683 nekropola sa stećcima i gomilama. Istorijsko područje-nekropola sa 150 stećaka, lokalitet Dugo polje, nekropola sa 21 stećkom, lokalitet Ponor i nekropola sa 41 stećkom, lokalitet Risovac, proglašeni su Nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.
Kroz ovaj kraj su prolazili jedini karavanski putovi od Dubrovnika do srednje Bosne i putovi u dolinu Vrbasa. U odredbi bosanskog kralja Stjepana Tomaša izdatoj 1446. godine u Konjicu, u kojoj se bogumilima zabranjuje gradnja i obnavljanje crkve, među potpisnicima se spominju Petar Pavlović i Radivoj Jablanović, po kojemu je, možda Jablanica dobila ime.
Zasad najstariji pojam Jablanica nalazimo u popisu iz 1488. godine prema kojem se Jablanica spominje kao kraj u nahiji Neretva. Osmanska vladavina, osim hanova i putova nije ostavila bitnije tragove tako da je početak urbanizacije područja započeo dolaskom Austrougarske monarhije 1877. godine, koja je izgradnjom kasarne, mostova, tunela, kuća i stanova za namještenike, željezničke stanice i hotela, udarila temelje današnjem izgledu grada i njegove okoline. Iako joj je od najranijih početaka, zbog svoga geostrateškog položaja preodređena sudbina kao mjesta za odmor i oporavak, Jablanica je svoj ekonomski razvoj temeljila na razvoju industrije kamena i hidroenergetskih potencijala.
Mada su dosta davno (1870.) otkrivena prva rudišta vrlo kvalitetnog kamena koji se po mineralnom sastavu podudara sa granitom, tek se odlaskom Austro-Ugarske i završetkom Prvog svjetskog rata 1920. godine započelo sa prvom eksploatacijom što je ujedno i početak razvoja industrije u Jablanici i jablaničkom kraju. Jablanički granit se naziva jablanit. Upoznavši kvalitet jablaničkog granita mnogi arhitekti, urbanisti, kipari i svi oni koji znaju šta je kamen obezbijedili su ljepotu i monumentalnost mnogobrojnim u svijetu poznatim objektima kao npr. Bečka opera, spomenik pred zgradom UN-a u Njujorku, zgrada pravosuđa u Budimpešti, veliki hotel na Jalti, željeznička stanica u Sarajevu itd.
Eksploatacija i prodaja granita te mogućnost zapošljavanja radnika doveli su u Jablanicu i nove stanovnike, koji su tu nalazili posao i interes. Bili su to žandarmi, poslovođe, nadstojnici i trgovci iz drugih krajeva zemlje. Malo-pomalo otvarane su i zanatske radnje. U jablaničkom hotelu koji je podignut istovremeno kad i željeznička stanica 1888. godine boravili su nerijetko i gosti iz Beograda, Sarajeva, Splita, Dubrovnika i Mostara.
Šume su ogromno prirodno dobro na prostoru Jablanice. Prva hercegovačka industrija drveta iz Ostrošca, bila je najznačajniji kapacitet iz oblasti prerade drveta u regiji. U prosjeku je zapošljavala oko 300 radnika na sječi jelovine i bukovine i na preradi u tvornici, naročito crnog bora izvrsnog kvaliteta. Šuma se eksploatisala u Neretvici i masivima Prenja i Čvrsnice, tako da će nešto kasnije proraditi i pilana u Doljanima. Uvođenjem industrijskih kapaciteta i malih pogona za eksploataciju i preradu kamena i šume, čime je Jablanica posebno obilovala, stvorilo je novu klasu stanovnika – radništvo. Prisutno je političko i sindikalno organizovanje a nisu bili rijetki i štrajkovi.
Za vrijeme drugog svjetskog rata u Jablanici se odigrala jedna od najvećih bitaka u II svjetskom ratu na području Balkana, Bitka na Neretvi. Posebno je poznata po svojoj humanosti i genijalnosti komandanta Tita kada je partizanska vojska sa 4.000 ranjenika uspjela da zavara neprijatelja i izvrši proboj na slobodnu teritoriju. Srušeni most koji su partizani iskoristili da prevare Nijemce i danas visi na visokim liticama kao podsjetnik ove velike partizanske pobjede. Njima u čast 1978. godine otvoren je Memorijalni spomen kompleks, koji ni danas nije ništa izgubio od svoje atraktivnosti i interesa posjetitelja.
Neposredno po završetku rata počinje izgradnja prve hidroelektrane u novoj Jugoslaviji. To je tada bio najznačajniji objekat i najveći ispit nove vlasti. Branu i objekte Hidroelektrane gradila su preduzeća iz cijele države, tako da je Jablanica za dugi posljeratni period bila jedno veliko gradilište. Izgradnjom vještačkog hidroakumulacionog bazena na potezu od ušča rijeke Rame pa do Konjica, potopljena su skoro jedina poljoprivredna i voćarska područja, koja je Jablanica imala, što je u bitnome promjenilo prirodu i karakter ovoga kraja.
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Jablanica imala je 12.691 stanovnika, raspoređenih u 33 naselja.
Prema istom popisu, sam grad Jablanica je imao 4.457 stanovnika, od čega:
Bošnjaka - 64%,
Hrvata - 17%,
Srba - 5%,
Jugoslavena - 10%, i
ostalih - 4%.
Pozivni telefonski broj Jablanice je 36 uz 387 za BiH.
Poštanski broj Jablanice je: 88,420
Jablanica 2
Općina Jablanica spada sa svojih 301 km² površine u red najmanjih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine. Geografski pripada regiji gornje ili visoke Hercegovine. Ukliještena je između jednih od dvaju najviših ali pitomih i najatraktivnijih planina u Bosni i Hercegovini - Čvrsnice i Prenja. Sam grad je smješten na nekoliko terasa na nadmorskoj visini od 202 metra, kroz koje protiče rijeka Neretva sa svojom prelijepom dolinom stvarajući litičasti kanjon dug više od 30 kilometara.
Klima je umjereno mediteranska s prosječnom godišnjom temperaturom od 12°C i velikom količinom padavina. Zbog svoga prirodnoga položaja Jablanica je od najstarijih vremena bila područje interesantno za stanovanje i boravak.
Općina Jablanica obiluje značajnim prirodnim resursima kao što su vode, minerali i šume, koji još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni. Kao potencijalni resurs na području općine su rijeka Šanica i izvorište Komadinovo vrelo koje imaju određeni višak vode koji bi se mogao koristiti u komercijalne svrhe, u smislu flaširanja i prodaje na tržištu. Voda kao hidropotencijal je maksimalno iskorištena samo na rjeci Neretvi, a ostali su neiskorišteni potencijali su na rjeci Doljanci i manjim pritokama.
Tu su i nalazišta gipsa u Sovićima.
Tradicija proizvodnje el. energije korištenjem snage vode u Jablanici datira još prije II svjetskog rata. Naime, na rijeci Doljanci su radile dvije mini elektrane od kojih je jedna obezbjeđivala struju za grad Jablanicu, a druga za tada postojeću pilanu. Kada je 1947. godine krenuo jugoslovenski projekat izgradnje tada velike hidroelektrane Jablanica i završetkom njene izgradnje općina Jablanica doživljava svoj ubrzani razvoj sa svim posljedicama koje sa sobom nose projekti ovog tipa.
Mini elektrane postaju naša prošlost, a tek u zadnje vrijeme ponovo se vraćamo toj ideji. Grube procjene govore da je na području općine realno očekivati interes za izgradnjom 3-5 mini elektrana, prije svega na rijeci Doljanki zatim Šanici, Komadinovom vrelu.
Od obrazovnih institucija u Jablanici djeluju: obdanište, Osnovna škola i Srednja škola.
Zdravstvene i socijalne institucije u Jablanici su Dom zdravlja, Dom za stara i iznemogla lica i Centar za socijalni rad.
Na području općine Jablanica djeluju društva i udruženja građana: KUD „Neretva“, Omladinski klub „Pod istim suncem“, Vijeće mladih, Ekološka organizacija „Eko Neretva“, Klub radioamatera „Jablanica“, Lovačka Organizacija „Tetrijeb“, UG Borba protiv mina „Prenj“, Pčelarsko društvo „Bagrem“, HKUD Doljani.
Sportski klubovi, društva i organizacije općine Jablanica su:
Fudbalski, Košarkaški i Ženski rukometni klub „Turbina“,
Karate klub „Gazija”,
Planinarsko-smučarsko društvo „Vilinac“,
Tavla klub „Jablanica”,
Šahovski klub “Granit”,
Auto-moto društvo „Sunce“,
Košarkaški klub „Jablanica-Granit”,
Planinarsko društvo „Plasa”,
Športsko ribolovno društvo Doljani.
Bogati sadržaj flore Parka prirode Blidinje čiji se najveći dio nalazi unutar granica općine Jablanica ispunja velika raznolikost bilja od mediteranskih do visokoplaninskih vrsta među kojima je i velik broj endema od gljiva do ljepotice parka munike koja na ovom području ima najveći kompleks u Europi. Među brojnim životinjama Parka svakako je posebnost šumski kralj-mrki medvjed, i ukras vrhova Čvrsnice - divokoza. Ski Centar na Risovcu na kojemu se nalaze tri ski lifta „četverosjed“, „bebi“ ski lift i „Poma“-stari ski lift, trenutno je zbog geo-prometnog položaja, nedirnute prirode i blage klime postalo jedna od najatraktivnijih zimskih destinacija.
Općina Jablanica ima sve preduslove za intezivan razvoj turizma. Jablaničko i Grabovičko jezero i rijeka Neretva sa svojim karakteristikama pružaju mogućnosti za bavljenje sportovima na mirnim vodama kao što je plivanje, vožnja kajaka i kanua, ronjenje, sportski ribolov, surfanje, jedriličarstvo... Dužinom cijelog jezera nalaze se pansioni, hoteli, privatne sobe i kampovi, a okolni stanovnici stoje pored ceste i nude svoj bogati dnevni ulov - šarane, pastrmku, grgeč, te ostale vrste ribe.
Planine Prenj i Čvrsnica su dva masiva koja okružuju Jablanici i većina puteva koji vode do najvećih vrhova i planinski i lovačkih kuća polazi iz Jablanice. Ove planine su od davnina poznate kao atraktivne destinacije za lov i planinarenje. Napominjemo da obje planine imaju preko 2000 metara n/v i kao takve predstavljaju izazov mnogim planinarima .
Na spomenutim planinama postoji mogućnost zimskog i ljetnog turizma. Postoje uslovi za turno skijanje što je kombinacija skijanja i planinarenja.
Tradicionalni način spremanja janjetine na ražnju donio je slavu nizu restorana koji se nalaze na magistralnom putu M-17 južno od Jablanice. Većina restorana je popunjena i danju i noću i većina autobusa bilo da dolaze sa juga iz Mostara ili sa sjevera iz Sarajeva zaustavljaju se ovdje kako bi putnici kušali ovo jelo posebno slasnog okusa koje je vrhunsko gurmansko dostignuće.
Na inostranom planu općina Jablanica je uspostavila izvanrednu saradnju s Kommunom Vejle iz Danske.
Spomenimo na kraju poznate ličnosti Jablanice:
Vahid Halilhodžić, nogometaš
Hasan Salihamidžić, nogometaš
Mirza Teletović, košarkaš
Srodni unosi:
| « Zenica - Mart 14. 2009 | EVEREST 2009 » |
