Ilirske Nekropole
Redovna rubrika “Iz Kulturne Baštine BiH” posvećena je Ilirskim nekropolama.
U današnjoj emisiji govoricemo jos jednom o steccima, svojevrsnom simbolu zemlje Bosne, njezine postojanosti, simbolu svake istinske vrijednosti. To je fenomen koji izvorno potice iz BiH i predstavlja jedan od naših doprinosa svjetskoj kulturi.
S tim u vezi, Miroslav Krleža, uvaženi književnik, kaže:
“Neka oprosti gospodja Evropa, ona nema spomenike kulture.
Pleme Inka u Americi ima spomenike.
Egipat ima prave spomenike kulture.
Neka oprosti gospodja Evropa - samo Bosna ima spomenike.
Stecke!
A šta je stecak?
To je olicenje gorstaka - Bosanca!
Sta radi Bosanac na Stecku?
Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku!
Ali, nigdje, nigdje niko nije pronašao stecak na kome Bosanac kleci i moli. Na kome je prikazan kao sužanj!”
Od 1972. godine u Stocu, pitoresknom hercegovackom gradu na izvoru Bregave, tradicionalno se održava manifestacija Slovo Gorcina. Cilj manifestacije je afirmacija cjelokupne kulturne baštine stvorene na tom tlu sa simbolickom i plemenitom težnjom da se prezentuje BiH sa sadržajima koji su bili i poezija, i muzika, i slika, i svi drugi mediji ljudskog duha.
Isto tako, od 1999. godine u okviru “Sarajevskih dana poezije” ustanovljeno je književno priznanje “Bosanski stecak” koje se dodjeljuje istaknutom inozemnom ili domacem pjesniku
u cijem se djelu prepoznaje
autorsko ustrajavanje na književno-estetskim i etickim principima.
Citirajmo nekoliko epitafa srednjevjekovnih BH stecaka.
Problem objavljivanja ovih natpisa je u njihovoj transkripciji i transliteraciji, koje su vrlo složene.
Ako se tome doda karakteristicna leksika stecaka te kompleksna arhaicnost jezika kojim su epitafi pisani, onda citiranje epitafa srednjevjekovnih BH stecaka predstavlja pravi izazov.
Ja cu se ipak usuditi da vam predocim neke od njih.
ZAPIS SA STECKA IZ 1253. GODINE
Ovdje leži Gorcin iz Soli.
Postoji hiljadu natcina da se umre, ali ni jedan nije pravi.
Postoji hiljadu puteva kojima živi hojde kroz dane, a mrtvi kroz smerti.
Zašto je sve sto je lijepo poput najšarenijih ptica zatvoreno u kaveze?
Ležim i grko mi je.
Sve vidim, sve cujem, sve sad znam, sve me se tice, ali uzdah da ustanem ne mogu.
I zato jos gorcije mi je, a dugo ti mi je ležati.
Ne prolajzi pojred moga kama - proplakacu, jer ti si ono sto ja bjeh
I vidjim - ludo trošiš dane, ko što ih ja potroših.
1253. godine u srpanj.
ZAPIS SA STECKA IZ 1165. GODINE
A se leži Milac Povrženod Gornjih strana na svojini, na plemenitoj u Bosni.
Kad proljetje dodje po ko zna koji put i moje bi pomahnitale kosti negdi išle za mirisom nekih starih, tajnih i tudjih ljubavi.
A i život mi takav bješe.
U snovima bjeh ko planina, u mislima vitez, a u životu paž.
Ne prevrni moj kamen, mogao bi vidjeti kako ceš izgledati i ti.
Dvadesetog dana veljace 1165. godine Gospodnje.
Poslušajmo jos nekoliko epitafa srednjevjekovnih BH stecaka.
ZAPIS SA STECKA IZ 1209 GODINE
A se leži Stanac - Godinov sin, na svojini, na plemenitoj, u Bosni.
Ne ubi me sedam rani od strila, kolja i sjekre, ne poždera me ni jedna šumska zvir, ne proguta me rijecni vir, ni oganj, ni zima mi ne zamete trag.
Ubi me Sipara, jerboa mi se obecala, a za drugog otišla.
Prosto joj bilo sve, al ja tcu našeg sina i dalje da sanjam -
samo, sada sam.
Ne prevalte mi ovi kamen.
To su moje otci kroz koje i dalje zvizde i Siparu gledam.
1209. v listopad
ZAPIS SA STECKA IZ 1322. GODINE
Ovdje leži, na svojini, na plemenitoj bastini - Sarmorad Ozrkov,
I dugo mi ti je ležati
Kad mirno moga kamena prodješ, ako ti se želja javi da se Bogu za mir moje duše pomoliš ti se tad za svoju dušu pomoli, a za moju nemoj.
Za mir moje duše ti samo spomeni ime Grubacino i moja ce duša do sljedeceg proljeca da treperi i moj dobri duh da je sanja.
A ako izgovoriš ime njezino, neka ti Bog da puno dobrih ljudi na tvom putu ma kud išo.
U sedamnaesti dan u ožujak 1322. po Gospodu.
ZAPIS SA STECCKA IZ IZ 1174 GODINE
Humsko,Foca
A sej je kam od Trtiše.
Živjeh mirno, Boga molec i zla ne mislec.
Ovden, gdi mi je kam, ubi me grom.
Zašto Bože?
Da su klete i proklete ruke koje bi ovo preturile dok odgovor ne dobijem.
1174. godne po Gospodu našem.
ZAPIS SA STECKA IZ 1273 GODINE
Banjevici,Bratunac
A se leži Dobri Gost Mišljen, prave vjere - Bosanske.
Biljeg postavi kšci Korija i na mi i na mojim milu kucnicu Badacu.
Ti, koji prolaziš, projdi u miru i ne spominji si i ne gonetaj grijehe naše.
Zalud ti je taj posao.
Naši su dani izbrojani, naše notci potrošene, naši grijesi dim.
Svojih koraka se plaši, oni tce ti glave dojci, na putu kojim hodiš.
I da znaš, više vrijedi crv koji se sad kretje, no sva dobra djela koja zajedno ucinismo za života svojih i Badaca i ja.
Kam nam usjecen je godine 1273. po Gospodu u Kocerini, na plemenitoj zemji, a pisa Dabiša.
Zahvaljujemo se sponzoru rubrike “Iz Kulturne Baštine BiH” gospođi Bahri Turulji.
Redovna rubrika "Iz Kulturne Baštine BiH" posvecena je stećcima, Ilirskim Nekropolama.
U današnjoj emisiji govoricemo jos jednom o steccima, svojevrsnom simbolu zemlje Bosne, njezine postojanosti, simbolu svake istinske vrijednosti. To je fenomen koji izvorno potice iz BiH i predstavlja jedan od naših doprinosa svjetskoj kulturi.
S tim u vezi, Miroslav Krleža, uvaženi književnik, kaže:
"Neka oprosti gospodja Evropa, ona nema spomenike kulture.
Pleme Inka u Americi ima spomenike.
Egipat ima prave spomenike kulture.
Neka oprosti gospodja Evropa - samo Bosna ima spomenike.
Stecke!
A šta je stecak?
To je olicenje gorstaka - Bosanca!
Sta radi Bosanac na Stecku?
Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku!
Ali, nigdje, nigdje niko nije pronašao stecak na kome Bosanac kleci i moli. Na kome je prikazan kao sužanj!"
Od 1972. godine u Stocu, pitoresknom hercegovackom gradu na izvoru Bregave, tradicionalno se održava manifestacija Slovo Gorcina. Cilj manifestacije je afirmacija cjelokupne kulturne baštine stvorene na tom tlu sa simbolickom i plemenitom težnjom da se prezentuje BiH sa sadržajima koji su bili i poezija, i muzika, i slika, i svi drugi mediji ljudskog duha.
Isto tako, od 1999. godine u okviru "Sarajevskih dana poezije" ustanovljeno je književno priznanje "Bosanski stecak" koje se dodjeljuje istaknutom inozemnom ili domacem pjesniku
u cijem se djelu prepoznaje
autorsko ustrajavanje na književno-estetskim i etickim principima.
Citirajmo nekoliko epitafa srednjevjekovnih BH stecaka.
Problem objavljivanja ovih natpisa je u njihovoj transkripciji i transliteraciji, koje su vrlo složene.
Ako se tome doda karakteristicna leksika stecaka te kompleksna arhaicnost jezika kojim su epitafi pisani, onda citiranje epitafa srednjevjekovnih BH stecaka predstavlja pravi izazov.
Ja cu se ipak usuditi da vam predocim neke od njih.
ZAPIS SA STECKA IZ 1253. GODINE
Ovdje leži Gorcin iz Soli.
Postoji hiljadu natcina da se umre, ali ni jedan nije pravi.
Postoji hiljadu puteva kojima živi hojde kroz dane, a mrtvi kroz smerti.
Zašto je sve sto je lijepo poput najšarenijih ptica zatvoreno u kaveze?
Ležim i grko mi je.
Sve vidim, sve cujem, sve sad znam, sve me se tice, ali uzdah da ustanem ne mogu.
I zato jos gorcije mi je, a dugo ti mi je ležati.
Ne prolajzi pojred moga kama - proplakacu, jer ti si ono sto ja bjeh
I vidjim - ludo trošiš dane, ko što ih ja potroših.
1253. godine u srpanj.
ZAPIS SA STECKA IZ 1165. GODINE
A se leži Milac Povrženod Gornjih strana na svojini, na plemenitoj u Bosni.
Kad proljetje dodje po ko zna koji put i moje bi pomahnitale kosti negdi išle za mirisom nekih starih, tajnih i tudjih ljubavi.
A i život mi takav bješe.
U snovima bjeh ko planina, u mislima vitez, a u životu paž.
Ne prevrni moj kamen, mogao bi vidjeti kako ceš izgledati i ti.
Dvadesetog dana veljace 1165. godine Gospodnje.
Poslušajmo jos nekoliko epitafa srednjevjekovnih BH stecaka.
ZAPIS SA STECKA IZ 1209 GODINE
A se leži Stanac - Godinov sin, na svojini, na plemenitoj, u Bosni.
Ne ubi me sedam rani od strila, kolja i sjekre, ne poždera me ni jedna šumska zvir, ne proguta me rijecni vir, ni oganj, ni zima mi ne zamete trag.
Ubi me Sipara, jerboa mi se obecala, a za drugog otišla.
Prosto joj bilo sve, al ja tcu našeg sina i dalje da sanjam -
samo, sada sam.
Ne prevalte mi ovi kamen.
To su moje otci kroz koje i dalje zvizde i Siparu gledam.
1209. v listopad
ZAPIS SA STECKA IZ 1322. GODINE
Ovdje leži, na svojini, na plemenitoj bastini - Sarmorad Ozrkov,
I dugo mi ti je ležati
Kad mirno moga kamena prodješ, ako ti se želja javi da se Bogu za mir moje duše pomoliš ti se tad za svoju dušu pomoli, a za moju nemoj.
Za mir moje duše ti samo spomeni ime Grubacino i moja ce duša do sljedeceg proljeca da treperi i moj dobri duh da je sanja.
A ako izgovoriš ime njezino, neka ti Bog da puno dobrih ljudi na tvom putu ma kud išo.
U sedamnaesti dan u ožujak 1322. po Gospodu.
ZAPIS SA STECCKA IZ IZ 1174 GODINE
Humsko,Foca
A sej je kam od Trtiše.
Živjeh mirno, Boga molec i zla ne mislec.
Ovden, gdi mi je kam, ubi me grom.
Zašto Bože?
Da su klete i proklete ruke koje bi ovo preturile dok odgovor ne dobijem.
1174. godne po Gospodu našem.
ZAPIS SA STECKA IZ 1273 GODINE
Banjevici,Bratunac
A se leži Dobri Gost Mišljen, prave vjere - Bosanske.
Biljeg postavi kšci Korija i na mi i na mojim milu kucnicu Badacu.
Ti, koji prolaziš, projdi u miru i ne spominji si i ne gonetaj grijehe naše.
Zalud ti je taj posao.
Naši su dani izbrojani, naše notci potrošene, naši grijesi dim.
Svojih koraka se plaši, oni tce ti glave dojci, na putu kojim hodiš.
I da znaš, više vrijedi crv koji se sad kretje, no sva dobra djela koja zajedno ucinismo za života svojih i Badaca i ja.
Kam nam usjecen je godine 1273. po Gospodu u Kocerini, na plemenitoj zemji, a pisa Dabiša..
Zahvaljujemo se sponzoru rubrike "Iz Kulturne Bastine BiH" gospodji Bahri Turulji.
Srodni unosi:
| « Safvet-beg Bašagić - April 12. 2008 | Brodolom Bogumila » |
Lijep pozdrav redakciji i slusaocima radija u dalekoj zemlji preko Bare. Sjedim u kancelariji i slusam vas radio. Slusam Naima kako cita pismo iz Stoca koje vas je raznjezilo i ja sam raznjezen vasim programom koji mi u ovaj sobicak ulazi iz daleke Amerike.
Citam pricu o steccima na vasoj stranici i radujem se da vas grije u dalekom svijetu.
Upravo sam se vratio iz Bosne, sa sajma knjige u Sarajevu na kom smo promovirali moj novi roman inspirisanom zivotom velikiog bosanskog slikara Lazara Drljace. Roman sam naslovio "Zaljubljen u sunce". Ostalo neka ostane tajna za one koji romanu korice otvore. Ovog puta vam saljem pregrst lijepih i srdacnih pozdrava.
Vas Sevko
Za zainteresovane! Roman Ševke Kadrića - "Zaljubljen u sunce" ima svoju stranicu:
http://w1.370.telia.com/~u37026215/zaljubljen.htm
Roman mozete naruciti putem emaila na toj adresi (ovde je necemo navesti zbog spamera)
To je roman koji se cita "u jednom dahu"... knjigu je tesko iz ruku ostaviti dok se ne iscita jedan zivot i jedna prica koja nas nagoni da razmisljamo o svom zivotu...
Objavljen je 2008 u izdanju švedske izdavačke kuće “Hamlet forlag” — http://www.hamlet-forlag.tk/
Roman ZALJUBLJEN u sunce je inspirisan zivotnom pricom slikara i boema Lazara Drljace, ali je posvecen i svima onima koji imaju snage i hrabrosti da odzive svoj zivot. Drljaca je prosao put od Blatna na domak Bosanske Krupe, preko Sarajeva do Beca i dalje Rima, Pariza... Kao umjetnik stasao uz poznata imena koje zapad slavi kao velike, Modiljanija, Pikasa... Ljubavni roman, Zaljubljen u sunce, nam prica pricu o vremenu i svijetu koji je zivio i volio veliki bosanski slikar...
http://w1.370.telia.com/~u37026215/zaljubljen.htm
Cijena: 160 svedskih krona ili 16 eura ili 26 dolara
Za ostale Sevkine knjige i jos neke od iste izdavacke kuce, posjetite:
http://w1.370.telia.com/~u37026215/knjige.htm