Goražde

Goražde je glavni grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjskog kantona, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Povoljna klima, plodno tlo, bogatstvo šuma kao i druga prirodna bogatstva pružala su ovom kraju dobru mogućnost da se u davnoj prošlosti na mjestu današnjeg grada nasele ljudi. Ovdje postoje tragovi života iz prahistorije, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka druga mjesta bili naseljeni već u mlađem kamenom dobu. Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potiču iz rimskog perioda.

Kako je sam grad nastao ili kako je dobio naziv, nema sigurnih podataka. Da li je naselje dobilo ime od korijena riječi gorjeti, ili po tome što mu je okolina bogata šumama - gorama, sigurno se ne zna. Ni najnovija tvrdnja da ime Goražde vodi korijen od slavenske riječi Gorazd nije konačno rješenje. Zna se da se ime grada prvi put pominje 1379. godine. Tada je zabilježen karavan koji je prevozio so do vlastele iz roda Kosača u Goražde. Goražde predstavlja trg koji se razvio zahvaljujući svom položaju na čuvenom Drinskom putu koji je spajao jadransko primorje sa Srebrenicom i Srbijom. U Goraždu taj put se ukršta sa putem koji iz Sarajeva i centralne Bosne ide preko planine Jabuka, prelazi Drinu i nastavlja za Pljevlja. Tu poziciju iskoristili su domaći trgovci kojih je u 14. i 15. vijeku preko 70 sa područja Goražda. Goražde nije bilo utvrđeno mjesto, ali je čitav sklop okolnih tvrđava omogućavao njegov nesmetan razvoj. Pored pisanih spomenika, dosta materijalnih ostataka govori o životu na ovom prostoru, prije svega nadgrobni spomenici - stećci.

Goražde je 1465. godine palo u turske ruke. Taj period obilježen je i ekonomskim razvojem. Iako je grad 413 godina bio pod turskom vlašću i imao većinom bošnjačko stanovništvo nije dobio orijentalno obilježje. Sijerčić-beg je sagradio dvije džamije u 18. vijeku, a u blizini Goražda Herceg Stjepan 1446. godine crkvu. Neposredno uz crkvu 1521. godine počela je sa radom štamparija – prva u BiH i druga na Balkanu.

Poslije Osmanskog carstva Bosnom je 1878. godine zavladala Austro-Ugarska monarhija. U samom gradu gradi važnu kasarnu 1886. godine. Danas je to osmogodišnja škola.
Prvi svjetski rat BiH, pa i Goražde dočekali su pod Austro-Ugarskom okupacijom. U tom ratu stanovništvo Goražda, uglavnom bošnjačko, masovno je stradalo od srpske i crnogorske vojske.

U toku Drugog svjetskog rata Goražde preživljava teške dane. Sam grad više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. U aprilu 1941. godine u grad ulaze njemačke i italijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast Nezavisne države Hrvatske (NDH). Kako je tada stanovništvo grada u nacionalnom pogledu bilo mješovito, opet se našla prilika za međusobno sukobljavanje. U tom sukobu najviše strada bošnjačko stanovništvo. Konačno je oslobodjen po četvrti put 6. marta 1945. godine. Industrija grada je potpuno uništena i oko 45% stambenih objekata.

Završetkom Drugog svjetskog rata ovdje se živjelo u nadi da se više nikada neće ponoviti strahote rata. Prije svega Bošnjaci su imali ogromno povjerenje u svoje komšije, nepomišljajući da od njih može doći bilo kakvo zlo. Ali sve je bilo formalno, prividno i lažno. Desilo se ono najgore, opet od komšija Srba, Srbije i Crne Gore. Velikosrpski prohtjevi i planovi oko stvaranja takozvane “Velike Srbije”, doveli su do toga da Srbija i Crna Gora uz pomoć velike većine bosanskih Srba i cjelokupne JNA, aprila 1992. godine izvrši agresiju na BiH. U ovom ratu Goražde i stanovništvo grada našlo se u posebno teškom položaju. Goloruko stanovništvo pruža otpor, kako ne bi doživjelo sudbinu Čajniča, Rogatice, Foče ili Višegrada. Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je “Put spasa” do Grepka. A onda je i taj put bio presječen. Svaki dan blokade bio je presudan, svaki goraždanski dan bio je posebna priča. U vremenu neizvjesnosti, teških iskušenja i nezamislive patnje, Goražde je sačuvalo svoje dostojanstvo. Šta je sve grad izdržao ne može se ispričati, ali se sigurno zna da je svaki ratni dan u Goraždu posebna priča, svako dijete i svaki čovjek je živa historija. U vrijeme blokade grad nije umirao, nego je prkosio agresoru životom. Mada u teškim uslovima, radile su bolnice, škole i druge institucije. Nažalost ovdje su izvršeni i neki zločini protiv nedužnog srpskog stanovništva u gradu, ali se to po svim dokazima ukazuje na krivicu pojedinaca goraždanskog dijela Armije BiH. Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija “Krug” augusta 1992. godine. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su trijumfalnim ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih agresorskih uporišta Desana i Površnice. Oslobođeno je 150 km2 prostora, došlo se do oružja i municije, podignut je moral branitelja. Sve ovo ukazalo je da je na goraždanskom prostoru stasala jaka armija branitelja koja je sposobna poraziti do zuba naoružanog neprijatelja. Ova operacija, ne samo da je borcima dala moral nego je i omogućila gradu da bar donekle normalno živi. Nakon te akcije na lijevoj obali Drine, dana 14. septembra iste 1992. godine počela je akcija za oslobođenje teritorije na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. septembra. Razbijena su neprijateljska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela. Tada je cijeli teritorij Goražda bio slobodan.

Goražde je jedini bosanskohercegovački grad na Drini koji se uspio odbraniti u ovom ratu i svi njegovi branitelji s pravom nose naziv heroji i sam grad je heroj. Ako se ovome doda i strateška važnost za BiH i Federaciju onda Goražde sigurno zaslužuje veću pažnju, da se u njemu osiguraju uvjeti za bolji život i zapaženiji razvoj.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37,573 stanovnika, raspoređenih u 187 naselja.
Prema istom popisu, sam grad Goražde je imao 16,273 stanovnika, od čega:
Bošnjaka - 59%,
Srba - 34%,
Jugoslavena - 4%,
Hrvata - 1%, i
ostalih - 2%.

Pozivni telefonski broj Goražda je 38 uz 387 za BiH.
Poštanski broj Goražda je 73,000.




Goražde 2

Grad Goražde se nalazi u središtu gornjeg toka rijeke Drine. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine Jahorine, na nadmorskoj visini od 345 m. Grad se nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima. Grad okružuju uzvišenja Mišjak (visok 618 m) na jugozapadu, Biserna (701 m) na jugoistoku, Samari (696 m) na jugu, Gubavica (410 m) na zapadu i Površnica (420 m) na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u vještačko jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, Srbiju, Crnu Goru, dobra veza sa Sarajevom i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u saobraćajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - Čemerno - Gacko - Dubrovnik.

Obale rijeke Drine, jedne od najljepših rijeka u jugistočnoj Evropi, daju veliku mogućnost za razvoj turizma. Splavarenje niz Drinu na dionici Ustikolina - Goražde, privlači veliki broj posjetitelja. Ovo je doživljaj čija se posebnost ne može riječima opisati, već se jednostavno mora doživjeti. Svake godine početkom Jula organizuje se manifestacija Drina - Prača, kada je na Drini prisutno preko 10 splavova i drugih neobičnih plovila.

Raznovrsnost ribljim fondom, izrazito bogatstvo mladicom i drugim vrstama ribe, te brige o zaštiti ovih vrsta, ukazalo je na potrebu za formiranjem sportskih ribolovnih društava koja egzistiraju na ovom prostoru. To su Sportsko ribolovno društvo “Goražde”, “Halil Sofradžija - Ustikolina” i “TOPLIK” Prača.

Povoljna konfiguracija zemljišta, odgovarajuća klima i šumska bogatstva su osnovni činioci više lovnih revira na području Goražda, od kojih izdvajamo najveće u Bosni i Hercegovini “Kriva Draga” u čijem sastavu se nalazi i lovački kompleks Bijele vode sa gaterom opremljenim za obuku i trening lovačkih kerova. U Goraždu egzistiraju četiri lovačka društva osposobljena za sportsko-profesionalni odnos prema lovstvu i lovnom turizmu.

Na području općine Goražde trenutno djeluje 17 sporstkih klubova. Kao i u drugim našim mjestima, fudbal u Goraždu ima najviše pristalica - to je jedan od najstarijih sportova u Goraždu. Prvi fudbalski klub u Goraždu osnovan je 1918. godine i dobio je naziv “Herceg Stjepan”. Klub je mijenjao ime u “Gošk”, “Bratstvo”, “Sloga”, “Pobjeda”, “Radnički”, a danas nosi naziv “Goražde”.

Rukomet je vrlo popularan, a utakmice su uvijek bile izuzetno posjećene. Oba rukometna kluba “Goražde” (muški i ženski) takmiče se u Premijer rukometnoj ligi Bosne i Hercegovine.

Veliki sportski uspjeh Goraždani su postigli i u karateu, odbojci i košarci. Ovi klubovi osnovani su poslije II svjetskog rata i nemaju dugu tradiciju kao fudbalski klubovi, ali su postigli prilično dobar uspjeh.

Karate klub “HOLIDAY” broji oko 150 članova svih uzrasta koji rade u četiri grupe u Goraždu i jednom sekcijom u Ilovači. Sportisti iz ovog kluba su proteklih godina osvojili preko 200 medalja, kako u državi tako i van nje. Sportisti karate kluba “Holiday” su članovi reprezentaciji BiH, a zajedno sa trenerima su proglašavani za najuspješnije u bosansko-podrinjskom kantonu.

Osim ovih, Goraždani imaju dugu tradiciju i sportova na Drini. Kajakaški Klub BUK je jedan od najstarijh sportskih klubova u Goraždu i postoji više od 40 godina. Goražde i rijeka Drina su redovno bili domaċini raznih takmičenja medju domaćim i inostranim kajakaškim klubovima.

Goražde ima 4 osnovne škole i jednu muzičku osnovnu školu, 3 srednje škole, a organizovana je i dislocirana nastava Ekonomskog i Pravnog fakulteta iz Sarajeva.

Kulturni život mladih u općini Goražde odvija se uglavnom u okviru Centra za kulturu Goražde. Pri Centru trenutno djeluju KUD Ansambl narodnih igara i pjesama i razne sekcije (literarna, likovna, muzička, pozorišna … ). U okviru ove ustanove nalazi se i Gradska biblioteka, koja u svom fondu ima 27,000 knjiga. Tu djeluje i Omladinski centar izgrađen u sklopu GAP projekta, a koji još uvijek nije aktiviran u punom kapacitetu. U sklopu Omladinskog centra stvoreni su uslovi za pokretanje kurseva stranih jezika (obezbjeđen fono-labaratorij), informatike, debatnih klubova, koncerata, susreta mladih, pjesničkih večeri … Likovna gradska ART galerija, koja se nalazi u okrilju Centra raspolaže bogatim fondom umjetničkih djela.

Centralni događaj turističke ljetne sezone je tradicionalni “INTERNACIONALNI FESTIVAL PRIJATELJSTVA”, koji se održava pod sloganom: “prijateljstvo, druženje, igra i zabava”. Ovaj festival, koji traje od 01. do 10. augusta, predstavlja sintezu različitih kulturnih dešavanja iz velikog broja evropskih zemalja, gdje moto ovog festivala dobija puni smisao i postiže željene efekte, a sjećanje na dobar provod i festivalski duh živi do narednog festivala.

U znak sjećanja na poznatog goraždanskog pjesnika i kompozitora Rade Jovanovića, u Goraždu se 18. juna 2005 održao prvi međunarodni festival pjesme i sevdaha “Rade Jovanović Goražde 2005.” Incijativa za održavanje ovog festivala potekla je od, takođe, jednog pjesnika i kompozitora Safeta Garčevića. Rade Jovanović volio je Bosnu i ljude i bio nadahnuće mnogim mladim talentima. Njegove pjesme s kojima su svoje karijere započinjali danas poznati i slavni izvođači narodne muzike, predstavljaju neprocjenjivu muzičku baštinu Bosne i Hercegovine. (”Jablani se povijaju”, “Ne pitaj me stara majko”, “Na obali Drine”, “Bolan ti ležim jarane”, “Kad sretneš Hanku”)

U čast jednog od najistaknutijih bh. književnika i pripovjedača Isaka Samokovlije početkom Januara održava se tradicionalna manifestacija “Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom” koja traje više dana. Jedan dio manifestacije održava se i u Sarajevu. Ovim činom se obilježava godišnjica njegove smrti 15. januara 1955.godine.

Goraždanski Sajam jabuke traje tri dana i po strukturi je promotivan, izložbeni i edukativan. Cilj i namjera organizatora je da ova manifestacija Goraždu vrati izgubljeni status u oblasti voćarstva koje je imalo prije stotinu i više godina.

Spomenimo na kraju poznate ličnosti Goražda:
Isak Samokovlija – književnik,
Aziz Gluščević – Zisko – pjevač,
Elvir Laković - Laka – pjevač.

This entry was posted on Subota, Februar 21 2009 at 14:00 and is filed under Radio Emisije.
You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0 feed.
You can leave a response. Pinging is currently not allowed.
Tags: radio-emisija.

« Sanski Most – Februar 14. 2009

Odžak – Februar 28. 2009 »